![]() |
![]() SVI SU ZA MIR, JA SAM ZA RAT - RAT UMA, DUHA I SLUHA! |
|
Branko Josef Thomann: |
Pisma iz Rusije... nastavak 011 |
|
IN MEMORIAM: |
PUŠKINOV MUZEJ LIJEPIH UMJETNOSTI
Ulicom Prečistenka stigosmo do Metro stanice „Kropotkinskaja” gdje počinje ulica Volhonka, a tu odmah na lijevoj strani nalazi se „Muzej privatnih zbirki“ u kojem se izlažu zbirke ruske i zapadne umjetnosti 19. i 20. stoljeća.Tu sam nekada dolazio na kupanje na otvoreni bazen pod imenom „Moskva“, na križanju Sojmonovskog pera i Volhonke…, a danas se tu nalazi najveći pravoslavni hram na svijetu Hram Hrista Spasitelja, iznikao kao phenix iz pepela staroga hrama koji je bio izgradjen u čast pobjede ruskog naroda nad Napoleonom 1812.
Poznato je da je 10. septembra 1839. godine sveti Filaret - moskovski mitropolit postavio kamen temeljac novog hrama na dvadesetpetogodišnjicu kraja rata, pa se poče sa izgradnjom hrama koja je trajala 44 godine.
Hram je bio posvećen na Uskrs 26. maja 1883. povodom krunisanja cara Aleksandra III. a razrušen po Staljinu 5. decembra 1931. godine koji je onda dao sagraditi ovaj već gore imenovani bazen, kojega će 1994. ukloniti, a na pravoslavni Božić 7. januara. 1995. tu biva položen kamen temeljac za izgradnju nove crkve po sverurskom patrijarhu Alekseju Drugom.
Dana 19. augusta 2000. godine hram biva ponovo osvešten i od tada se tu održavaju službe i slave svi važni pravoslavni praznici, a crkva postade novi duhovni centar ove prelijepe zemlje Rusije…
Očaran ljepotom hrama stojim i razmišljam kako obraditi ovu moju „Jovanku“ i ući u ovu svetinju, zapaliti svijeću, prekrstiti se, pomoliti Bogu, za sreću i uspjeh ove zemlje kao i za sreću svih slavenskih naroda!... No, moje „Jovanče“, neće pa neće… Mora Vincentu Van Goghu - kaže, a ja u sebi proklinjem „sve mostove oko Arla... sve vaze sa 12 suncokreta i bez njih, kao i zitna polja sa makovima ili čempresima, a posebno ono njegovo „jedno“ uho iliti „uvo“!... Uhhhhhhhhh!... “Ljubi“ ga brat u uho…! Otišao bi najradije u….! Na koncu mi ne osta ništa drugo nego ovu najveću svjetsku pravoslavnu svetinju vidjeti i fotografirati izvana…
Ne pomaže ni uvjeravanje da svaki kulturan Rus govori najmanje dva strana jezika… a u takvim galerijama su i oni koji ih znaju i više, pa nisu oni „obrazovani“ Amerikanci i Englezi koji osim engleskog neznaju ni jedan drugi jezik. Popustih, znajući da ćemo slikajući “noćnu Moskvu” doći ovamo i sve to nadoknaditi…? Nadam se! Tako stigosmo na br.12 ulice Volhonka gdje se nalazi „Muzej izobrazitjelnih isskustv imeni A.S.Puskina,“ a pravi prevod koji bi bio najpodesniji za riječ „izobrazitjeljnih..“ vidim, neki prevode sa lijepi/lepi što ne odgovara ovoj riječi koja bi doslovno prevedena trebala značiti „obrazovnih“ ili možda likovnih umjetnosti…. “Eh bila nje bila - vsjo ravno!“ – Bilo kako bilo - svejedno je!
Sama zgrada je prekrasno neoklasicističko zdanje arhitekta Romana Kleina. Kamen temeljac postavio je zadnji ruski car Nikolaj II. Romanov 1898. godine, a prisustvovao je i otvorenju muzeja 1912. godine koja je bila stota obljetnica pobjede nad Napoleonom. Puškinov muzej je bila prva javna ustanova u Rusiji koja je bila namjenjena za poučavanje povijesti finih - elegantnih umjetnosti - (izjashchih iskusstv,) širem krugu ljudi, pa se ovdje nalaze umjetnički eksponati od antike pa sve do današnjeg doba. Pa evo vam maloga pregleda zbirki koje sam pregledao:
Umjetnost antičke kulture
Posebno su mi se svidjele egipatske figure iz ebanovine koje prikazuju velikog svećenika Amenhotep-a i njegovu ženu Renai, kao i kolekcija grčkih vaza.
Europska umjetnost (13 – 16. stoljeće)
Europska umjetnost ( 17/18.stoljeće)
Europska umjetnost ( 19.stoljeće)
Tu se nalaze i predivne slike pejsaža Camille Corot-a, Fransoaz Millet, Gustava Courbet-a koje su bile prethodnica Impresionizma. Nebrojene slike impresionista koje posjeduje ovaj muzej se izlazu u prigodnim izlozbama, a u stalnoj postavi nalaze se djela: Eduard-a Manet-a, Edgar-a Degasa, Augusta Renoir-a, i Claude-a Monet-a. Muzej posjeduje 11 slika Moneta, npr. “Jorgovan na suncu“(1873.), te dvije slike „Rouenske katedrale“. Zadivljen sam Renoarovim „Aktom“ – to je ono pravo zdravo rasno žensko, raskošnog tijela i oblina „gdje se može dobro uhvatiti i prihvatiti“ iz kojega bi mogli napraviti tri sada modernih „Twiggy’s“! (Pogledaj fotografiju!) Takodjer je tu i njegova slika: “Portret glumice Janne Samary“ (1877.).
Predivne su slike Edgara Degasa „Plesačice u plavom“ i „Plesačice na probi“ (1875-77.). Alfred Sisley i Camille Pissarro su zastupljeni sa nekoliko pejsaža kao i slikama uličnih scena. Tu se nalazi i poprsje Viktora Hugo-a (Igo), kao i studijska radnja za poznati ”Poljubac” - Augusta Rodina.
Postimpresionizam i europska umjetnost 20.vijeka Postimpresionizam ujedinjuje grupu raznovrsnih stilova i radova raznih slikara a najpoznatiji pretstavnici medju ostalima su: Vincent van Gogh, Paul Cezanne i Pula Gauguin. Od Pula Cezanna nalaze se nekoliko predivnih slika, a najviše su mi se svidjele “Portret” - 1880. “Pierot i Harlekin” - 1888. kao i “Mont Ste-Victoire” - 1905.
Izmedju ostalih Van Goghovih djela iz njegove kasne periode najviše me je zanimalo njegovo majstorsko djelo “Žitno polje u Auversu” – 1890., kao i “Portret Doktora Reya” - 1889. godine.
Višestruko je zastupljen i Henri Matisse. Tu su izmedju ostalih i “Rozani atelier”, kao i “Zlatne ribice”-1911.A u muzeju se nalaze i 50.djela njegovog prijatelja Pabla Picassa najvise iz njegove “plave periode” kao što su npr. “Arlekin” - 1901. i “Akrobatkinja” - 1905.
K mnogobrojnim umjetnicima 20. stoljeća koji se nalaze u ovom muzeju pripadaju Marc Chagall, kao i Vasilij Kandinski.
Izlazeći
iz muzeja, pogled mi zaluta opet na prekrasne zvonike i zlatne kupole Hrama
Hrista Spasitelja… gledam sav tužan
i teško
mi je pri srcu… Uzdahnuh i pogleda'
dolje… kad tamo na šljunčanoj
stazi usnula
gomilica malih sobakica-psića
lutalica, leže naslonivši glavu jedan na drugoga i spavaju snom pravednika ne misleći na veliku bankarsku prevaru zvana “globalizacija” (Pročitaj moj članak: Globalizacija) – kada se probude bit će sretni da im netko udijeli komadić hlijeba… a možda uskoro i mi svi! Ovom prilikom želim svima čitateljima sretne nadolazeće praznike i Sretnu Novu Godinu!
A, evo kako to glasi na “bosanskom” jeziku: Sijaset rahatluka na ovom dunjaluku i da šućuraš Allahu na berićetu, da Te dragi Allah čuva od šejtana i naleta. Da svaki hastaluk i svi hećhimi budu daleko od tvoga vilajeta i da Te svi kijameti zaobidju! Hairli Ti Nova Godina! Jes’ „vidj’o“ – napis’o skoro ko Miljenko Jergović…..
Nastavlja se……
Prof. Branko-Josef Thomann
Moskva, srpnja 2008. |
|
Početna stranica ** Proza & Poezija ** Original Individuals ** Moja planeta ** Mozaik ** DISCLAIMER |
|
Design & Publishing: Vladimir Kreća Monday December 14, 2009 |